tag:blogger.com,1999:blog-13570669545366134792024-02-08T08:41:36.205-08:00Srednjovjekovni Grad SOKOU Bosni ima više Gračanica. Ali je samo jedna ona što se iznenada otkinula od srednjovjekovnog kraljevskog grada Sokola...Unknownnoreply@blogger.comBlogger9125tag:blogger.com,1999:blog-1357066954536613479.post-36476834501638838712012-11-11T08:11:00.000-08:002012-11-11T08:18:35.512-08:00Courageous (2011) - Hrabar<div id="Playerholder">
<h2 style="text-align: center;">
<span style="font-size: x-large;">Dobar film</span></h2>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://www.urbanfaith.com/wp-content/uploads/2011/09/courageous_movie560x300.gif" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="171" src="http://www.urbanfaith.com/wp-content/uploads/2011/09/courageous_movie560x300.gif" width="320" /></a></div>
<a name='more'></a><br />
<h2 style="text-align: center;">
<span style="font-size: x-large;"><a href="http://www.filmovizija.com/hrabar/courageous-2011-video_79b9136fe.html" target="_blank">LINK</a></span></h2>
</div>
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-1357066954536613479.post-29746530071825547102012-10-28T11:42:00.002-07:002012-10-28T11:42:56.593-07:00Dvije suze - hikaja<br />
(Odlomak iz romana „Tuturuza i šeh Meco“, Alija Nametak)<br />
<br />
U Bagdadu, u glavnoj džamiji Azamiji, pred džumu bilo je puno svijeta, ali vaiz nije došao. Svijet se osvrtao neće li ga opaziti kako ulazi na glavna vrata, da ustane ispred njega na noge, da se razmakne i napravi mu prolaz do ćursa. Ali, nije ga bilo. Bilo je još uleme, ali njega nije bilo, a nije svakom dano da vazi. Je li bilo tako udešeno da on taj dan ne dođe pa da se zamoli učeni šejh Musaddik iz Kufe, koji je tih dana boravio u Bagdadu i upravo bio u Azamiji, da on taj dan vazi, jer je bio nadaleko znan kao učenjak i vaiz, ne znam. Kako ne bi stalnog vaiza, nekoliko hodža zamoli šejha Musaddika da im on toga dana provazi. On se malo nećkao, ali ga zamoliše da im barem ispriča o čemu se u posljednie vrijeme priča u Kufi. Napokon pristade i pope se na ćurs.<br />
Svi su u nj uperili oči, a slijepi, i takvih na istoku ima uvijek dosta, pomalo su zakrenuli glavu ustranu da im uho na koje bolje čuju bude okrenuto prema ćursu.<br />
<br />
Šejh Musaddik se pomolio Bogu onom dovom kojom se Musa pejgamber obratio Bogu da mu rasprostrani prsa i odriješi čvor s jezika, a onda prešao na začudnu priču o događaju koji se nedavno zbio u Kufi, gdje se naširoko prepričavao.<br />
U Kufi je bio jedan trgovac vrlo bogat, koji je pošteno trgovao, lijepo zarađivao, ugledao sirotinju, davao robu i na veresiju, pozajmljivao i gotovinu bez kamata, a svijet mu se pošteno oduživao i nikad ga niko nije zakinuo, a ni on nikoga. Jednom trgovcu iz Basre dao je na veresiju dosta skupocjene robe i u tome je i umro, a da nije obavijestio ni sina koji je uza nj radio i naslijedio ga.<br />
I taj njegov sin je trgovao, radio, stanovao u očinskoj kući, imao ženu i djecu i dobro živio. Jedno vrijeme je trgovina napredovala, a on, kao otac mu, dijelio, kupovao, zaimao i posuđivao drugima, neki vraćali posuđeno i oduživali se, a neki ga, namjerno ili slučajno, zakidali pa se u dugu zemanu desilo da je spao na najtanje grane. Čak mu se trgovina potpuno ispraznila, kuća ogoljela, pa je došlo vrijeme da nije mogao sebe i svoju kućnu čeljad ni prehraniti.<br />
<br />
Smišljao šta da uradi pa odluči prodati kuću ne bi li se time neko vrijeme izdržavao, pa jeda jednom krene posao naprijed. All mu se nije dalo dati kuću na telala pa da se javno prodaie. Imao je jednog dobrog prijatelja pa ga poče tražiti da od njega uzajmi nešto malo novca dok ne proda kuću. Tražio ga je po svoj Kufi, a nigdje da ga susretne. Ni kući ga nije bilo. Gladan on, gladna mu kućna čeljad - mora ga naći pa gdje bilo da bilo. Pođe prema džamiji da klanja jer se primaklo vrijeme akšama, kad ugleda ahbaba kako nosi u ruci somun. Pozdraviše se, a trgovac ga odmah zamoli da mu pozajmi nešto novca dok ne proda kuću, a najprije je njemu nudi da je on kupi. Gladna su mu kućna čeljad, a i on, pa... Postiđen je oborio oči preda se, a prijatelj mu se popipa po džepovima, po pasu, ali kese s novcem nema.<br />
Evo ti ovaj somun pa hajde kući, kad ste gladni, a ja ću ti poslije naći para koliko ti bude trebalo.<br />
Zahvali se onaj trgovac, uze somun pa se uputi odmah kući. Podigao onaj somun do usta da odgrize barem zalogaj, a hljeb miriše kao duša. Ne, neće ga načinjati nego će ga cijela donijeti kući.<br />
Tako misli trgovac i uputi se najbližim sokakom kući, kad niz sokak ide jedna žena, vodi dijete. Dijete kao švrače mršavo, izvalilo krupne crne oči pa njima jede onaj somun u trgovčevim rukama. Gurka mater i pokazuje na trgovčev somun. Kad dođoše uprema se žena zastade i zamoli trgovca da radi Allaha otkine samo zalogaj somuna jer joj je dijete gladno - i ne pamti kad su posljednji put jeli. Trgovac htjede otkinuti komad, ali kad ču da nisu odavno jeli, a on i njegova djeca su ipak nešto jučer pregrizli, dade ženi cio somun.<br />
Dijete razvuče lice od veselja, a materi potekoše dvije suze kao dva alema niz obraze.<br />
<br />
Pođe trgovac kući, all od umora i gladi ne rnože dalje pa se spusti ukraj ulice i poče razmišljati:<br />
- Šta ja uradih? Kod kuće gladna moja djeca, gladna moja žena, ja gladan, a dadoh somun neznanoj ženi i njezinu djetetu. Jest da je sevab što sam nahranio gladnu ženu i gladno dijete, ali sam zgriješio prema svojoj porodici što sam ih ostavio da gladuju. Na jednoj strani sevab, a na drugoj grijeh. Ali nije to grijeh. I tu sam zaradio sevab, jer sam tuđina nahranio. To su tri sevaba. Dijete sam nahranio, mater mu nahranio, a treći je sevab što sam ono što je u onoj prilici bilo najpreče meni i mojoj čeljadi poklonio onima koji trpe kao i mi.<br />
Šejtan mu je došaptavao da to i nije sevab, da je grijeh što je uradio jer je zanemario one koji su mu najpreči, koji ovise o njemu, a on, trgovac, odgonio ga je u mislima od sebe i bio raspoložen što je dijete nahranio, što je svojim darom obradovao majku koja nije mogla uzdržati suze zahvalnice, a nikakav alem kamen nije vrijedan kao iskrena suza.<br />
<br />
Mrak se počeo spuštati nad zemlju kad eto ti onog njegova prijatelja što mu je dao somun, sav se oznojio i zapuhao se od umora i trke. Ugleda trgovca pa će kao izvan sebe:<br />
- Gdje si, pobogu? Izgubih noge tražeći te... Svu sam Kufu obio, a tebe nigdje, kao da si u zemlju propao.<br />
- Šta je, što me tražiš? Jesi li mi našao kupca kući?<br />
- Kakav kupac, kakva kuća? Došao ti kući trgovac koji ti se zadužio kod oca, pa eno sad na tri deve donio blago, sav dug i hedije. Nije ni znao da ti je otac umro, pa hajde sad ti primi to imáće.<br />
I tako trgovac opet zaimade i više nego što je prije imao. Radi i zarađuje, radi i dijeli. Čini dobra djela. Pravi se negdje džamija, svijet daje: neko groš, neko dva, neko dukat, neko dva, a on pedeset dukata. Gradi se negdje mekteb, svijet daje: neko dirhem, neko aspru, a trgovac sto dukata. Pravi se negdje medresa. Neko daje rijal ili dva, trgovac šakom zagrabi dukata i dadne.<br />
Pa malo se i kao ponio, uzoholio se. Govori sam sebi: Vidiš kako ja to s draga srca dajem. Nisam kao drugi. Ne otkida mi se od srca kad dajem za hajirli stvar veliku paru. Koliko bi ljudi za nešto sakupljali po gradu ili po vilajetima pare da ja odjednom ne dajem obilato! A fala Bogu, i ide mi posao! Što više dijelim sve više imam - misli trgovac sjedeći na šiltetu, oslonjen na mekahne jastuke za leđima. Želudac probavlja ručak, vlažna toplota sklapa očne kapke, a trgovac sebe vidi na nekoj orgromnoj širini. Nepregledan narod je okolo, a nasred srijede su mizan-terezije.<br />
Uh, pa ja sam ovo umro! Ovo je Mahšer. Eno se i ljudska djela vagaju. Vidi on kako se tasovi na terezijama dižu i spuštaju, kako otjelovljene duše lete u Džennet, a one druge, neuzubillah, vuku u Džehennem, kako se čuju izdaleka uzdasi, plač, jecaji i urlikanje, a on je miran - toliko je dobrih djela uradio, da nema brige ni straha. Kad dođe red na njega pravo će u Džennet.<br />
I dođoše na red njegova djela: sevabi i grijesi. Jest da sevaba ima mnogo, all nekakvi su kao šuplji, bez sadržaja. Spuste se u tas od terezije oni dukati što ih je dao za mekteb, tas pretegne, a na onom drugom tasu se ukaže ona samohvalisavost trgovčeva koja je, makar i u mislima, popratila dar, pa se tezulja za sevabe digne, a ona druga pretegne. Metnu se sevabi od onih dukata što su dati za džamiju, za medresu, tas se spusti, a onda dođu na onaj drugi tas neke trgovčeve primisli kako je on zbilja dobar čovjek, kako je on to dao od svega srca, ali se u isto vrijeme čuje odnekud glas "To si ti uradio da se znadne da nije niko više od tebe dao", a tas sa sevabima opet se digne.<br />
<br />
Zabrinuo se trgovac šta bi od njegovih dobrih djela. Izađe da to i nisu neka dobra djela jer su ih njihove primisli ogolile, pa se valja spremati onamo gdje se nije nadao, kao da nije ništa dobra ni učinio.<br />
On sad čeka da će ga samo kakva šaka za perčin, pa s njim u gajjakujiju, kad se oču glas: "Ima li još išta što je trgovac za života uradio?" I oču se drugi glas:<br />
- Ima! Dao je somun jednom djetetu kad je bilo gladno. - Dajte taj somun ovamo!<br />
I somun se stvori na tezulji, a tezulja sevaba se izravna s onom drugom i poče pretezati.<br />
- To je jedan sevab. Ima li još išta da se izmjeri?<br />
- Ima - čuje se onaj drugi glas. - On je taj somun poklonio kad je i sam bio gladan.<br />
- Još jedan sevab.<br />
I tezulja dobro preteže. - Ima li još šta?<br />
- I njegova kućna čeljad su tada bila gladna kad je on poklonio somun.<br />
- To su tri sevaba.<br />
Tezulja se spustila gotovo do talâ. - Ima li još šta?<br />
- Ima! Kad je mati ugledala kako joj se gladno dijete obradovalo, potekle su joj dvije suze niz obraze.<br />
- Dajte te suze!<br />
Spustiše dvije suze u tezulju, a tezulja prepuna sevaba spusti se sasvim i iz nje poteče čitava rijeka sevaba, pa se pretvori u more koje poče zapljuskivati sve do trgovca i on, iz bojazni da se ne utopi, skoči i - probudi se.<br />
I postade sasvim drugi čovjek. I otada je radio dobra djela i zarađivao sevabe, ali je sve radio bez ikakve primisli. Kao kad insan diše. Kad diše ne misli: sad ću udahnuti, pa: sad ću izdahnuti. Tako je i on radio i trošio na Božijem putu, a nikad nije pomišljao zašto to radi, jer ga je san poučio da dobro treba raditi radi samoga dobra.<br />
I dok se mujezin javio ezanom s munare, šejh Musaddik je završavao priču: - Eto, to se u najnovije vrijeme priča u Kufi.<br />
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-1357066954536613479.post-17838490414860887442010-11-19T06:11:00.000-08:002010-11-19T06:11:16.118-08:00Jeste li znali??? - Zanimljivo!<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://agromajevica.ucoz.com/zanimljivosti_podloga.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="85" src="http://agromajevica.ucoz.com/zanimljivosti_podloga.jpg" width="320" /></a></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da svaki put kada poližete poštansku markicu unosite u organizam deseti dio kalorije?</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"><o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da se u rečenici "The quick brown fox jumps over the lazy dog." koriste sva slova engleske abecede?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da svaka ptica svakoga dana mora pojesti hranu makar polovicu svoje težine kako bi preživjela?</span></div><a name='more'></a><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"><o:p></o:p></span><br />
<div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da neki Eskimi koriste hladnjake kako bi spriječili potpuno smrzavanje hrane?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da se godišnje u restoranima posluži oko milijardu puževa?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da je prva kreditna kartica objavljena od strane American Express-a 1951. godine?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da mačke ne osjećaju sladak okus?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da je Abraham Lincoln imao protezu za zube od drveta, kao i većina ljudi tog vremena?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da su šanse da se rodite 29. veljače prijestupne godine 1 prema 1461?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da je London bio prvi grad koji je imao populaciju veću od milijun stanovnika, a sada je 13. grad po naseljenosti sa 8 milijuna stanovnika?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da na Uranu ljeto i zima traju po 21 godinu?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da je jetra polarnog medvjeda otrovna zato što sadrži previše vitamina C?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da čovjek u svojim ustima dnevno proizvede 1 litru sline?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da u prethodnih 4.000 godina ni jedna životinja nije pripitomljena?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da je otvarač za konzerve izmišljen 48 godina nakon što su prvi put upotrebljene konzerve?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da se zrak pretvara u tekućinu na -190 °C?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da su u New Yorku sve općine otoci, osim Bronxa?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da je zlatna ribica jedina životinja koja može da vidi i infra crvenu i ultra ljubičastu svjetlost?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da je kršćanstvo najrasprostranjenija svjetska religija, sa 1.7 milijardi vjernika?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da u prosjeku na svakih 10 ljudi na svijetu jedan čovjek živi na otoku?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da je CD razvijen od strane Philips-a i Sony-a 1980. godine?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da je od svakih 200 ljudi u prosjeku jedan psihopat?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da nijedan komad četvrtastog, suhog papira ne može biti savijen na pola više od 8 puta?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da su slonovi jedine životinje koje ne mogu skakati?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da termiti rade 24 sata dnevno, i uopće ne spavaju?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da je Bajkalsko jezero, u južnom Sibiru, najstarije slatkovodno jezero na svijetu, formirano prije 20 do 25 miliona godina?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da se tijekom ljeta oko 60% vode u domaćinstvima troši na zalijevanje cvijeća i travnjaka?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da se u Kini 20. rujan obilježava kao dan "Volite svoje zube"?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da donirajući 0,5 l krvi možete spasiti 4 života?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da oči bebe ne proizvode suze do 6-8 tjedana starosti?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da 96% svijeća kupuju žene?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Jeste li znali da je kazna za ubijanje mačke prije 4.000 godina u Egiptu bila smrt?<o:p></o:p></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Nastavit ce se...</span></div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-1357066954536613479.post-60620262971885801092010-11-18T13:16:00.000-08:002010-11-18T13:16:07.921-08:00Eldin Huseinbegović - Strijela Sudbine - 2009<object height="233" width="370"><param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/2_XyaN-IGUs?fs=1&hl=en_US&color1=0x402061&color2=0x9461ca"></param><param name="allowFullScreen" value="true"></param><param name="allowscriptaccess" value="always"></param><embed src="http://www.youtube.com/v/2_XyaN-IGUs?fs=1&hl=en_US&color1=0x402061&color2=0x9461ca" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" width="370" height="233"></embed></object>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-1357066954536613479.post-18937567311838095722010-11-16T08:14:00.001-08:002010-11-16T08:14:29.589-08:00Bajram serif mubarek olsun!<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://www.ajmalbeig.addr.com/pictures/eid_mubarak2.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="187" src="http://www.ajmalbeig.addr.com/pictures/eid_mubarak2.JPG" width="320" /></a></div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-1357066954536613479.post-16259582736493390732010-11-13T07:04:00.001-08:002010-11-13T07:04:22.434-08:00Renoviranje Dzamije u Sokolu<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">U proteklim danima izvrseno je renoviranje unutrasnjeg dijela dzamije u Sokolu.</div><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/_9g-jLzU7N6E/TN6HhUCr0HI/AAAAAAAAAFg/bmMRaJPuIiw/s1600/Image0410.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="http://3.bp.blogspot.com/_9g-jLzU7N6E/TN6HhUCr0HI/AAAAAAAAAFg/bmMRaJPuIiw/s320/Image0410.jpg" style="cursor: move;" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;"><br />
</div><a name='more'></a><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;"></div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/_9g-jLzU7N6E/TN6HsGKFrBI/AAAAAAAAAFk/U3wY0HCx2iQ/s1600/Image0408.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="http://4.bp.blogspot.com/_9g-jLzU7N6E/TN6HsGKFrBI/AAAAAAAAAFk/U3wY0HCx2iQ/s320/Image0408.jpg" style="cursor: move;" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/_9g-jLzU7N6E/TN6HvVYx__I/AAAAAAAAAFo/yEyFt-BAA8E/s1600/Image0409.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://4.bp.blogspot.com/_9g-jLzU7N6E/TN6HvVYx__I/AAAAAAAAAFo/yEyFt-BAA8E/s320/Image0409.jpg" style="cursor: move;" width="240" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/_9g-jLzU7N6E/TN6HzTU3LpI/AAAAAAAAAFs/7fF9yzXzyDY/s1600/Image0396.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="http://4.bp.blogspot.com/_9g-jLzU7N6E/TN6HzTU3LpI/AAAAAAAAAFs/7fF9yzXzyDY/s320/Image0396.jpg" style="cursor: move;" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;"><br />
</div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-1357066954536613479.post-20644900964454785422010-11-13T07:02:00.001-08:002012-10-28T11:26:47.182-07:00Stara Dzamija<div class="MsoNormal">
<div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;">
<i>Text preuzet iz Odluke o proglasenju Stare dzamije u Sokolu nacionalnim spomenikom</i></div>
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<i><br />
</i></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<b>1. Podaci o lokalitetu</b><o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Lokacija<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Stara džamija Soko u Gračanici izgrađena je na k.č. br.: 2817/2 i k.č. br.: 2871/1; k.o. Soko kako je označeno na kopiji posjedovnog lista i kopiji katastarskog plana koji su sastavni dio ove Odluke.<o:p></o:p><br />
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<br />
<a name='more'></a><br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Lokalitet Stara džamija se nalazi u okviru aktivnog muslimanskog groblja. Tle na kojem ja sagrađena je veoma strmo sa izrazitim padom od sjevera prema jugu. Lokalizovan je u samom centru sela Soko, u neposrednoj blizini srednjevjekovnog grada Sokola, koji je izgrađen na kamenoj stijeni iznad potoka Sokolice oko 6 km sjeverno od Gračanice. Jedini mogućni prilaz gradu je sa njegove sjeverne strane gdje se nalazi Stara džamija. Grad Soko i Stara džamija su odvojeni prirodnim udubljenjem koje je najvjerovatnije bilo premošteno mostom. Ovo prirodno udubljenje sada izgleda mnogo blaže, čak je i jedan stambeni objekat tu sagrađen.<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Istorijski podaci<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Vrijeme nastanka Stare džamije i njenu namjenu možemo da posmatramo u sklopu srednjevjekovnog grada Sokola.<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Grad Soko se prvi put pominje 1429. godine, a nalazio se u vlasništvu kneza Radivoja, sina kralja Ostoje, i brata bosanskog kralja Tomaša, koji je te iste godine poslije sklapanja braka sa Katarinom, kćerkom Nikole od Velike (kraj današnje Slavonske Požege), poklonio ženinim roditeljima polovinu Sokola i svih svojih posjeda u srednjovjekovnoj Bosni i Slavoniji (Jalimam, 2001., 65. , Handžić, 2001., 68; Vego, 1957., 105).<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Drugi autori navode isti datum, ali vjenčani ugovor stavljaju u 1449. godinu (Handžić, 2001., 68; Kreševljaković 1953., 22).<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Srebrenička banovina i utvrđeni grad Soko su pali pod otomansku vlast za vrijeme vladavine sultana Selima I(1512.-1520. godine), a pretpostavlja se da je grad Soko osvojen 1520. godine (Vego, 1957., 105). Tragovi paljevine koji su pronađeni u srdenjevjekovnoj građevini potiču od požara te iste godine kada je mađarska posada grada Sokola zapalila grad i pobjegla. Tom prilikom je zapaljen je i srednjevjekovni dvor i dobrim dijelom je porušen. Prema Ištvaniju – savremeniku ovih događaja, Toma Matusnaj, ban Srebreničke banovine, a ujedno Sokola i Tešnja, pobjegao je noću iz grada, a ostavio posadu da se bori. Poslije deset dana borbe srebrenička posada je kapitulirala.<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Ova srednjevjekovna građevina (Stara džamija Soko), sagrađena je u prvoj polovini 15. vijeka. <o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Padom pod otomansku vlast, grad Soko je ostao kulturno i vojno-administrativno sjedište nahije. U osvojenim utvrđenim gradovima otomanske vlasti su podizale džamije za svoje posade. Može sa sigurnošću da se tvrdi da je stara sokolska džamija najstarija džamija u ovom kraju. Ovu džamiju narod zove Fethija, a taj naziv dobijale su one džamije u Bosni koje su izgrađene neposredno poslije uspostavljanja osmanske uprave (fetha).<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
U prvim popisima stanovništva grada Sokola 1533. godine, pominje se da je muslimansko stanovništvo bilo većinsko sa 33 kuće od ukupno 46. Početkom 16. vijeka u sastavu posade grada Sokola bili su i vjerski službenici (imami), a prvi imam je bio Hadži Fakih, što je takođe dokaz o postojanju džamije odmah poslije uspostavljanja otomanske vlasti. U 17. vijeku ova džamija je služila ne samo gradu Sokolu već i širem području, tj. selima Džakule I Čekanić.<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Džamija je služila svojoj namjeni sve do 1980. godine kada je napravljena nova džamija u Sokolu.<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<b>2. Opis spomenika</b><o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
U junu mjesecu 1984. godine izvršena su arheološka istraživanja na lokalitetu Stara džamija Soko. Tom prilikom izvršena su istraživanja u enterijeru objekta kao i istraživački radovi na spoljnim zidovima. Prilikom tih radova je u najvećoj mjeri obijen malter, a materijalnih tragova o postojanju apside kao neophodnog elementa svake crkve, niti nekog drugog arhitektonskog elementa koji bi na to ukazivao, nije bilo. Istraživanjima u enterijeru su otkriveni tragovi gorenja, zatim razne popravke i pojačanja zidova, što ukazuje na to da je zgrada kroz istoriju više puta obnavljana (Veljko Milić, kustos-arheolog: »Rezultati arheološkog istraživanja na lokalitetu Stare džamije u Sokolu»). Najvjerovatnije da je ovaj objekat prvobitno bio sagrađen kao feudalni dvorac. U srednjevjekovnoj Bosni su se ovakvi dvorci zvali dvori. Isticali su se veličinom u odnosu na kuće ostalog stanovništva, a građeni su i u varoškim naseljima i u podgrađima. Jedan dio viših feudalaca stanovao je u dvorovima koji su bili smješteni po utvrđenim gradovima. Dvor je zidan od kamena sa krečnim malterom. Enterijer srednjevjekovnih dvorova najvjerovatnije je bio izrađen od drveta koje je vremenom propalo.<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Objekat Stara džamija Soko je u osnovi pravougaonog oblika, dimenzija 12,84 x 7,80 m. Zidovi su rađeni od lomljenog kamena nepravilnog oblika vezanog krečnim malterom, debljine 80 cm. Fasada je bila omalterisana. Ulazni trijem je naknadno dograđen od pune cigle debljine 40 cm. Stropna konstrukcija je bila drvena. U objektu su vidljivi ostaci drvenih hatula i elementi prvobitne stropne konstrukcije koje više nema. Stara džamija je prekrivena četvorovodnim krovom, sa klasičnom drvenom krovnom konstrukcijom, a pokrov je crijep. Nema unutrašnjih pregradnih zidova, a ni arheološka istraživanja nisu potvrdila njihovo postojanje. Prozori i vrata su polukružno zasvedeni i urađeni su od fino obrađenog kamena. U prizemlju je obrada otvora mnogo kvalitetnije urađena od obrade na otvorima sprata. Kamen korišten za ovu namjenu potiče iz kamenoloma nedaleko od same građevine.<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Na srednjem dijelu južnog zida vidljive su intervencije na zidu, a koje su nastale prilikom izgradnje mihraba. Tom prilikom je iz srednjeg dijela zida uklonjeno nekoliko redova kamena.<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Na sjevernom zidu, u visini sprata, bliže zapadnom zidu, probijena su manja vrata do kojih se dolazilo drvenim stepeništem. Sagrađena je i drvena munara na zapadnoj strani koja je 1934. godine porušena i izgrađena je nova kamena. Da bi se moglo ući u munaru, probijen je zapadni zid, a zazidana su manja vrata u visini današnjeg sprata na sjevernom zidu. Probijena su takođe i veća vrata u visini prizemlja koja su postala glavna ulazna vrata. Istovremeno su prvobitna vrata na zapadnoj strani zazidana ciglom. Po završetku svih ovih radova dograđen je današnji trijem ispred ulaznih vrata na sjevernoj strani. <o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<b>3. Dosadašnja zakonska zaštita</b><o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Prostornim planom opštine Gračanica, kao i drugim planskim dokumentima Stara džamija Soko u Sokolu trebala bi da bude utvrđena i evidentovana kao kulturno-istorijski spomenik. Potrebno je da se izradi Regulacioni plan kulturno-historijskog ambijentalnog jezgra na širem prostoru Sokola: gradina Soko, stara džamija, staro groblje, nova džamija, društveni sadržaji u centru sela, područje izvorišta Vrela i Ilidža te njihova korita i mjesta nekadašnjih vodenica-potočara.<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<b>4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi</b><o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
U junu mjesecu 1984. godine izvršena su arheološka istraživanja na lokalitetu Stara džamija Soko u Sokolu. Istraživanja je obavila četvoročlana ekipa arheologa Muzeja istočne Bosne iz Tuzle: Veljko Milić, Branko Belić, Aleksandra Popović i Savo Vojić. Istraživanjem su otkriveni tragovi gorenja, zatim razne popravke i pojačanja zidova, što ukazuje na to da je zgrada više puta obnavljana i da su na njoj vršene prepravke i dograđivanja u više navrata.<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<b>5. Sadašnje stanje lokaliteta</b><o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Od 1980. godine, objekat Stare džamije u Sokolu ne služi svojoj namjeni. Ostaci ovog spomenika nalaze se u ruševnom stanju. Potpuno je urušen ulazni trijem, munara je srušena, a kamen od koga je bila sagrađena nalazi se u neposrednoj blizini džamije. Prozori i vrata ne postoje, kao ni drvena međuspratna konstrukcija od koje su ostali samo ostaci vidljivi u zidovima. Krov i zidovi su u jako lošem stanju tako da im prijeti urušavanje.<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<b>III - ZAKLJUČAK</b><o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<o:p></o:p></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, usvojene na IV sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika od 03.do 09.septembra 2002.godine), a koja se odnosi na nepokretno i pokretno naslijeđe Bosne i Hercegovine, Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. </div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;">
<a href="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1087307477.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="154" src="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1087307477.jpg" style="cursor: move;" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;">
<a href="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1087307556.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="241" src="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1087307556.jpg" style="cursor: move;" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;">
<a href="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1087307581.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1087307581.jpg" style="cursor: move;" width="230" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;">
<a href="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1087307606.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="227" src="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1087307606.jpg" style="cursor: move;" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;">
<a href="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1087307631.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1087307631.jpg" style="cursor: move;" width="211" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: center;">
<br /></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-1357066954536613479.post-36451896502812595852010-11-13T07:01:00.000-08:002010-11-13T07:03:02.931-08:00Soko grad - Gradina<div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: left;"><a href="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1086270010.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="241" src="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1086270010.jpg" style="cursor: move;" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: left;"><br />
</div><div class="MsoNormal"><div style="text-align: left;"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><b>Soko Grad</b> ili <b>Sokol (Gradina) </b>je tvrđava koja se nalazi 5km severoistočno od Gračanice, pored magistralnog puta koji je povezuje sa Gradačcem i od maja 2003. godine je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Sama utvrda je podignuta na krečnjačkoj<br />
<a name='more'></a>steni visine oko 40m, kojoj je moguće prići samo sa severoistočne strane na kojoj je povezana sa susednim brdom, dok je sa drugih strana štite oštre litice. Ne zna se kada je podignuta, a ima sporenja i oko njenog prvog pominjanja koje se nalazi u ugovoru o ženidbi kneza Radivoja Kotromanića (de facto kralj Bosne 1433—1435) koji je upravljao tvrđavom, sa Katarinom od Velike, koji jedni datiraju u 1429.godinu, a drugi u 1449.godinu. </div></div></div><div class="MsoNormal"><div style="text-align: left;"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><br />
</div></div></div><div class="MsoNormal"><div style="text-align: left;"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">Danas je većim delom u ruševina, ali se može nazreti njen prvobitni oblik izdužene elipse dužine oko 30m sa isturenom ulaznom kulom i ukupnom površinom od 650m².<o:p></o:p></div></div></div><div class="MsoNormal"><div style="text-align: left;"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><br />
</div></div></div><div class="MsoNormal"><div style="text-align: left;"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">Sokol se nalazio u srednjevekovnoj župi Usori i činila je južni niz odbrambrenih utvrđena prema kraljevini Mađarskoj zajedno sa Dobojem, Srebrenikom i Teočakom. Nakon pada kraljevine Bosne, ušla je u sastav Srebreničke banovine, a u osmanlijske ruke je pala početkom XVI veka. Kao vojno utvrđenje korišćen je do 1840. godine kada je trajno napušten, a već tada je bilo zabeležno da su mu bile neophodne manje popravke. Tokom završnih borbi za oslobođenje ovog dela Bosne tokom februara 1945. godine, u ostacima jedne od kula se sakrila grupa ustaša i domobrana koja je pokušala da pruži otpor partizanima iz sedme srpske brigade. Tokom borbi, kula je pretrpela oštećenja usled dejstva puščane municije i minobacača, dok se na kraju opkoljeni kvislinzi nisu predali.</div></div></div><div class="MsoNormal"><div style="text-align: left;"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><br />
</div></div></div><div class="MsoNormal" style="text-align: center;"><div style="text-align: left;"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><a href="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1086270229.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="204" src="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1086270229.jpg" style="cursor: move;" width="320" /></a></div></div></div><div class="MsoNormal"><div style="text-align: left;"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><br />
</div></div></div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: left;"><a href="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1086270096.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1086270096.jpg" style="cursor: move;" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: left;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: left;"><a href="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1086270187.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1086270187.jpg" style="cursor: move;" width="320" /></a> </div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: left;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: left;"><a href="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1086270277.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1086270277.jpg" style="cursor: move;" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: left;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: left;"><a href="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1086270042.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1086270042.jpg" style="cursor: move;" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: left;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: left;"><a href="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1086269929.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="208" src="http://www.kons.gov.ba/html/slike/1086269929.jpg" style="cursor: move;" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-align: left;"><br />
</div><div class="MsoNormal"><div style="text-align: left;"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><br />
</div></div></div><div class="MsoNormal"><div style="text-align: left;"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><br />
</div></div></div><div class="MsoNormal"><div style="text-align: left;"></div></div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-1357066954536613479.post-63196759402152476412010-11-13T07:00:00.000-08:002010-11-13T07:03:17.627-08:00O Sokolu<div class="MsoNormal"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">U Bosni ima više Gračanica. Ali je samo jedna ona što se iznenada otkinula od <b>srednjovjekovnog kraljevskog grada Sokola</b>, a zatim naglo zaustavila sahat hoda južnije, s lijeve strane rijeke Sokoluše, ispod starog srednjovjekovnog rudnika željeza, a ispred tamnih obrisa Ozrena i otvorenog vjetrovitog Sprečkog polja, koje se nekad zvaše Gračaničko kao što i Sokoluša bijaše nekada Gračanica rijeka.<br />
<a name='more'></a></div></div><div class="MsoNormal"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><br />
</div></div><div class="MsoNormal"></div><div class="MsoNormal"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">U doba srednjovjekovne bosanske države, <b>kraljevski grad Soko</b>, nedaleko od Gračanice imao je izuzetno važnu ulogu u odnosima između bosanske kraljevske dinastije Kotromanića i dinastije mađarskih kraljeva i krupnih feudalaca sjeverno od Save.<o:p></o:p></div></div><div class="MsoNormal"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><br />
</div></div><div class="MsoNormal"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;">Između ostalih, to dokazuje i jedna latinska isprava u obliku darovnice ili vjenčanog ugovora, kojeg su 2. juna 1429. godine potpisali knez Radivoj Ostojić, sin bosanskog kralja Stjepana Ostoje i brat budućeg kralja srednjovjekovne Bosne Stjepana Tomaša s jedne i Nikola Velički, ugarski velikodostojnk iz Slavonije s druge strane. Taj srednjovjekovni pravni akt, do sada je najstariji pisani trag iz prošlosti gračaničkog kraja, po kojem je i utemeljen Dan općine Gračanica, 2. juni.<o:p></o:p></div></div><div class="MsoNormal"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><br />
</div></div><div class="MsoNormal"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><o:p></o:p>(Dokument je objavljen u zbirci “Codex diplomaticus patrius”, Budapest, 1876, str.43)</div><div><br />
</div></div><div class="MsoNormal"><div style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><o:p></o:p></div></div>Unknownnoreply@blogger.com